Lavina

Tisuće lavina dogode se svaki dan u cijelome svijetu. Mnoge ne naprave nikakvu štetu, ali neke su ipak smrtonosne i to većinom za ljubitelje ekstremnih zimskih sportova. Statistike govore da svake godine u Alpama od lavine smrtno nastrada između 120 i 150 skijaša i planinara. Uz svu današnju tehnologiju i načine spašavanja 57% zakopanih ne uspije preživjeti. Važno je uzeti u obzir da je 85% lavina pokrenuto od strane čovjeka. Ove statistike govore kako lavinu ne treba podcjenjivati, jer čim se nađete na otvorenom, nalazite se u opasnosti.

Kako nastaje ova prirodna pojava.

Lavinu čini snijeg koji se giba (klizi) niz padinu (naravno, pod uvjetom da je njen nagib dovoljno velik da se lavina pokrene). Najviše se lavina događa ako je kut nagiba padine između 30 i 45°, ali se pod pravim uvjetima lavine mogu dogoditi na bilo kojem nagibu. Jako vlažan snijeg klizi i pod kutovima od 10 do 25°. Tijekom zime snijeg pada u navratima i time u snježnom pokrivaču nastaju slojevi sa različitim fizikalnim svojstvima (gustoća, čvrstoća i vrsta ledenih kristala od kojih je sastavljen). Svaki sloj može nastati pod drugačijim vremenskim uvjetima i vezati se različito od prethodnog i sljedećeg. Zbog promjena u temperaturi i vremenskim prilikama mogu se događati promjene u stanju snježnog pokrivača ne samo tijekom sezone nego i tijekom jednog dana.

Vrlo je važno i na kakvu je podlogu pao prvi snijeg jer to utječe na čvrstoću spoja tla i snježnog pokrivača. Počne li padati kiša koja se pretvori u snijeg, veza tla i snježnog pokrivača vrlo je jaka i nije sklona kretanju. Snijeg koji padne na suho lišće nema dobru vezu s podlogom i lako ga je pokrenuti. Čvršće veze između slojeva snijega nastaju zbog otapanja i ponovnog smrzavanja te slijeganja snijega, čime se on sabija i stabilizira. Ovo se događa kada dnevne temperature porastu iznad 0°C, a noćne padnu ispod ništice.

Temperaturne promjene koje traju dulje, kao npr. premještanje tople fronte, mogu uzrokovati topljenje snijega. To može oslabiti gornje slojeve i povećati vjerojatnost nastanka lavine. Kad temperature ostanu ispod točke ledišta, snježni pokrov može ostati relativno nestabilan.

Između 2 padanja snijega, temperatura može narasti i dolazi do topljenja gornjeg sloja snijega, koji kad se ponovno smrzne stvara glađu i manje stabilnu površinu za sljedeće snježne oborine. Kiša koja padne na snježni pokrivač također stvara glađu površinu pa se sljedeći sloj snijega neće dobro povezati sa onim prethodnim. No lavine mogu nastati iako se površinski sloj snijega čini stabilan jer duboko u snježnom pokrivaču mogu postojati slabi slojevi.

Uzrok lavina može biti i sloj u snijegu sačinjen od zrnatih kristala, inja, koji se zbog svojih ravnih stranica loše veže i stvara slabe slojeve. Takvi kristali nastaju rano u sezoni pa su ti slabi slojevi pri dnu snježnog pokrivača, zbog čega se povećava njegova nestabilnost. Dok hodamo ili skijamo po snijegu, vidimo samo površinski sloj ili nekoliko gornjih slojeva snijega i zbog toga ne možemo dobro procijeniti njegovo stanje i mogućnost nastanka lavina.

Za nastanak lavina mogu biti odgovorne i snježne oluje jer novi sloj snijega opterećuje postojeći, osobito ako se dobro ne veže na njega. Već sama težina novog snijega može uzrokovati odlamanje snježnih ploča i njihov pad niz padinu. U planinama može odjednom pasti i preko 30 cm snijega, što je često dovoljno za nastanak lavine. Količine snijega od 15 do 30 cm predstavljaju prijetnju osobama koji samim svojim prelaskom preko nestabilnog snježnog pokrivača mogu uzrokovati lavinu, dok manje količine snijega rijetko proizvedu lavine. Zbog težine novog snijega, lavine nastaju i za vrijeme oluje ili neposredno iza nje, uglavnom unutar 24 sata.

Lavine mogu nastati i zbog vjetra. Kad vjetar puše u blizini planinskih vrhunaca, on nosi površinski snijeg sa navjetrine u zavjetrinu planine. Dolazi do nejednakog gomilanja snijega u zavjetrini, čime se i nejednoliko opterećuje već postojeći snježni pokrivač te povećava mogućnost nastanka lavina. Količine snijega prenešene vjetrom mogu biti znatne. Takva se situacija može prepoznati po vijencu od snijega koji visi preko ruba planine ili grebena. Na skici je naznačena i zona loma, u kojoj dolazi do pucanja vijenca i njegovog pada. Težina vijenca koji pada pokreće lavinu. Vijenac se može i razlomiti u komade, koji se ne gibaju baš pravocrtno kako bi očekivali, nego se pri padu raspršuju.

Pri nastanku lavina, važna je i orijentacija padine, tj. izloženost padine Sunčevim zrakama. Naime, na padinama koje su jače izložene Sunčevim zrakama, prolaskom zraka preko snijega danju i njegovim hlađenjem noću dolazi do stabilizacije snježnog pokrivača. Na padinama koje su okrenute prema sjeveru, sjeveroistoku ili istoku situacija bitno drugačija. Sunčeve zrake na njih padaju pod manjim kutom pa snježni pokrivač ostaje hladniji i dublji tj. ne dolazi do njegove stabilizacije pomoću topljenja i vezanja.

Zbog toga se na padinama okrenutima prema sjeveru, sjeveroistoku ili istoku lavine češće događaju. Kako se u srednjim geografskim širinama oluje obično gibaju sa zapada prema istoku, tako su i sjeveroistočne, istočne i jugoistočne padine obično zavjetrinske pa osim što su uglavnom u sjeni dodatno ih opterećuje snijeg kojeg vjetar nosi preko planinskih vrhunaca i time se opasnost od lavina još povećava.

Ako sumiramo sve gore navedeno, možemo nabrojati faktore koji utječu na nastanak lavina. To su nagib i orijentacija padine, vremenske prilike, temperatura zraka, stanje snježnog pokrivača, smjer vjetra i novi snijeg koji napada za vrijeme oluje. Osim ovih faktora, važni su još i teren i vrsta vegetacije. Lavine se često dešavaju u vododerinama i strminama dok guste šume mogu stabilizirati snježni pokrov i tako smanjiti mogućnost njihova nastanka.

Fizikalni razlog razornosti lavina je, uz činjenicu da se radi o velikim količinama snijega, njihova brzina. Energija koju ima tijelo u gibanju ovisi upravo o njegovoj masi i brzini. Dakle, što su masa tijela i brzina veće, veća je i energija koja se oslobodi kad lavina dođe do kraja svog puta, a time i njena razorna snaga.

U slijedećih par koraka vidjeti ćete kako jednostavno smanjiti rizik da vas zahvati lavina.

Nekoliko preporuka za one koji se ne dao Bog zateknu kako s nekom lavinom jure nizbrdo.

 

Ako vas lavina nije zahvatila trebate ragirati brzo i efikasno. Ako ne postoji opasnost od ponovne lavine, označite mjesta na kojima su nestale osobe zadnji puta viđene. Obratite pozornost na bilo kakve tragove koji bi mogli biti povezani sa nestalima i ne zaboravite da imate samo 15-tak minuta. Prosječnoj osobi je potrebno oko 10 minuta da otkopa nastradalog ispod jednog metra snijega, pa je svaka pomoć dobrodošla. Nakon što locirate žrtvu probajte izmjeriti dubinu i počnite otkopavanje pod pravim kutem na padinu kako bi smanjili vrijeme kopanja u odnosu na otkopavnje od vrha. Kada odkopate žrtvu upotrijebite osnovne tehnike reanimacije ako je potrebno i pokušajte ju utopliti dok ne dođe služba spašavanja.

 

Krenete li u planinu pokrivenu snijegom razmišljajte malo o ovim detaljima i prilagodite odluke uvjetima. Lavine su nepredvidive i često iznenade i najiskusnije.

Idete li u snježnu planinu, ne idite sami!

Stara izreka gorštaka kaže: "Tri dana nakon snježnih oborina ne odlazi se u planinu". Na sjevernim stranama, za hladna vremena i tri tjedna.

 

Template Design free joomla templates