Udar groma

Munje nastaju u olujnim oblacima (kumulonimbusima) koji se stvaraju na mjestima nestabilnih zračnih masa, gdje se topli zrak brzo uspinje i ima dovoljno vlage. Takve okolnosti najčešće su ljeti, poslije podne i navečer.

Kada se tlo zagrije, sa njega se brzo diže topli vlažni zrak. Sudarajući se sa kišnim kapima usmjerenim prema tlu, nastaju veće i manje kapljice. Elektroni bivaju odvojeni od čestica koje idu prema gore i zalijepe se za čestice koje idu prema dolje. Budući da su elektroni negativno nabijeni, u oblaku se stvara negativno nabijena baza i pozitivan vrh oblaka. Grom nastaje kratkotrajnim pražnjenjem atmosferskog elektriciteta između oblaka i Zemlje. Pri tome se oslobodi napon od sto milijuna volti koji proizvede struju jakosti nekoliko desetaka tisuća ampera u kratkom razdoblju od 1 do 100 milisekundi. Posljedica toga je naglo zagrijavanje zraka do 30.000ºC, zbog čega nastaje grmljavina. U stvari, munja i grom dio su iste pojave, samo se munja vidi prije nego što se čuje grom jer svjetlo putuje brže od zvuka. Izbijanje atmosferskog elektriciteta ima svjetlosne (linijska munja, trakasta munja, loptasta munja, munja sijevalica), akustičke (grmljavina) i mehaničke učinke.

Udar groma može biti direktan ili posredan.

Direktan udar groma u čovjeka uzrokuje visoki napon u tijelu, reda veličina 100 kV, uslijed čega sa površine ljudskog tijela nastaje preskok u obliku električnog luka, preko kojeg teče najveći dio električne struje, dok kroz tijelo čovjeka prolazi struja vrijednosti nekoliko ampera. Rijetki su oni koji mogu preživjeti direktan udar groma. Uz izravne ozljede strujom groma, mogu nastati mehaničke i toplinske ozljede. Posredni udar groma se događa kada čovjek nije pogođen ukupnom strujom groma, nego samo jednim njezinim dijelom. Opasnosti za čovjeka su tada jako velike ako se nalazi u krugu 100 m od mjesta udara groma. Od mjesta udara groma struje se raspršuju nekontrolirano i u stanju su usmrtiti čovjeka. Udar groma može se dogoditi i u zatvorenom prostoru kad se osoba nalazi u dodiru ili na udaljenosti iskrenja (manje od 1 m) od provodnika ili uključenih električnih aparata.

Smrtnost od udara groma iznosi od 10 do 30 posto, a 50 do 70 posto preživjelih ima značajne poremećaje, većinom živčanog sustava. Na mjestu ulaza struje u tijelo i na mjestu njenog izlaza iz tijela nastaju ozljede, slične ozljedama kod teških opeklina. Na tim mjestima izumire tkivo i javljaju se veliki gubici kože i tkiva u obliku lijevka. Osim opeklina struja djeluje i elektrolitički te rastvara stanice i tkiva. U trenutku  strujnog  udara nastupa odmah nesvijest, koja često traje kratko vrijeme i za sobom ostavlja kraće ili duže pojave oduzetosti ili grčeva.  Nakon što se osoba dođe svijesti obično se ne sijeća što se dogodilo. Zatim nastupaju grčevi mišića cijelog tijela i buncanje, poslije čega ostaju oduzeti neki dijelovi tijela.  Pri jačem udaru groma dolazi do sitnih krvarenja u mozgu, sa stalnim štetnim posljedicama od ozljede mozga, pa i do trenutnih smrti. Električni udar skoro uvijek odbaci čovjeka od mjesta na kome je stajao, tako da pored ozljeda od  električne struje nastaju i ozljede od pada.

Ako povređeni preživi udar groma ili električne struje, izgledi za spašavanje života su povoljni.

Simptomi i znakovi

Postupak

Kako izbjeći udar groma

Zanimljivosti

Template Design free joomla templates