Pothlađenost - hipotermija

Čovjek je toplokrvno biće i održava istu tjelesnu toplinu unutarnjim stvaranjem topline. Stabilna tjelesna temperature je rezultat ravnoteže između stvaranja i gubitka tjelesne topline. Tu ravnotežu regulira središnji živčani sustav preko podataka iz perifernih i središnjih senzora. Hipotermija ili pothlađenost je stanje snižene opće tjelesne temperature. Nastaje kada organizam gubi više topline nego što je može proizvesti, pa temperatura tijela pada ispod 35°C. Kad se temperatura snizi na manje od 35ºC, smanjuje se sposobnost stvaranja topline i tjelesna temperatura nastavlja padati ako se ne poduzmu određene mjere.

 

 

Na žalost, prve znakove hipotermije nije lako uočiti i često se mogu previdjeti. Nagli ulazak u hladnu vodu izaziva smetnje disanja, paniku i brzi umor. Ako je temperatura vode oko 0°C, čovjek gubi svijest za 15 minuta, a ukoliko je temperatura vode oko 10°C, gubitak svijesti nastupa nakon 30 minuta do jednog sata, a smrt za oko 1-2 sata. Moramo znati da se u vodi tijelo hladi nekoliko desetaka puta brže nego na zraku, a posebno kod povišenih tjelesnih aktivnosti.

 

Kod primarne hipotermije koja nastaje u hladnoj okolini, razlika između tjelesne i vanjske temperature ne mora biti velika, a tjelesna temperatura se održava dok se održava mišićni rad. No u daljnjem tijeku mišićna aktivnost se smanjuje zbog umora i tjelesna temperatura pada. Čimbenici koji povećavaju problem su npr. dehidracija i nedostatan kalorijski unos, te neka stanja kao moždani udar ili ozljede koji ograničavaju mišićnu aktivnost.

 

Sekundarna hipotermija je rezultat bolesti koja utječe na termoregulaciju i ometa brojne načine održavanja ravnoteže topline. Na primjer, kod nekog tko je imao moždani udar (poremećaj regulacije zbog oštećenja središnjeg živčanog sustava) padne na betonski pod (gubi topline zbog hladne podloge) i ne može se ustati (nedostatak adaptacije na hladnoću) može lako nastati hipotermija. U gradskim sredinama intoksikacija alkoholom je čest uzrok hipotermije.

 Normalna tjelesna temperatura je rezultat mnogih varijabli kao što su sposobnost stvaranja topline, veličinu tijela, dob, vrsta odjeće i vanjska temperatura kojoj je osoba izložena. Toplina uvijek prelazi s toplijeg na hladniji objekt. Prijenos topline ovisi naravno i o okolini, tako da je voda na primjer 25 puta bolji prijenosnik topline od zraka.

 

Simptomi hipotermije nisu jasni i uključuju: osjećaj gladi, mučninu, vrtoglavicu, groznicu ili prisutnost ubrzanog disanja, mogu biti prisutne izražena ukočenost, slabost ili tresavica. Izraženost simptoma ovisi o tjelesnoj temperaturi, pridruženim ozljedama i bolestima te načinu nastanka.

 

Blaga hipotermija (32 - 35ºC):     ubrzano disanje, suženje površinskih krvnih žila, ubrzan rad srca,
                                   povišenje krvnog tlaka, nesigurnost u hodu, poremećaj govora, smanjenje
                                   motoričke koordinacije, letargija, apatija, zbunjenost, smanjena moć
                                   rasuđivanja, tresavica.
Umjerena hipotermija (28 - 32ºC): prestanak tresavice, proširenje zjenica, delirij, usporenje refleksa,
                                   promjenjena razina svijesti, usporenje rada srca, promjene na EKG-u, hladna
                                   diureza.
Izražena hipotermija (<28ºC): nereaktibilnost ili koma, snižen krvni tlak, jako hladna kože, edem pluća,
                                   prestanak disanja, promjene u krvi, može se doimati mrtav, fibrilacija srčanih
                                   klijetki, asistolija, gubitak svih refleksa.
 
°C        Simptomi                     Postupak 
37,5      Normalno        
36        Osječaj Hladnoće         Potražite suho sklonište, zamijenite mokru odjeću suhom,
                                       uključujući i čarape, rukavice, kapu. Zagrnite i vrat, te izolirajte od
                                               hladnoće cijelo tijelo i glavu. Vježbajte, ali pri tom izbjegavajte 
                                               znojenje. Pijte topla, zaslađena, bezalkoholna pića.
                                               Možete upotrijebiti termofor i slične izvore topline za zagrijavanje,
                                               ali ne prislanjajte ih direktno na tijelo, nego preko slojeva deke.
                                               Ako imate na raspolaganju toplu prostoriju, pokušajte bolesnika
                                               izolirati sa svih strana dekom, odjećom, novinskim papirom ili
                                               drugim materijalom.
35         Drhtanje                      Pozovite pomoć
     
                    TEMPERATURA TIJELA ISPOD 35°C = HIPOTERMIJA = HOSPITALIZACIJA
 
34        Umor, tromost              Izbjegavajte vježbanje! Postupajte nježno i pažljivo! Izbjegavajte
            Iracionalnost                vanjske izvore topline!
            Zbunjenost                   Dobra metoda postupnog zagrijavanja u okolnostima kada
            (Stanje poput               medicinska pomoć nije dostupna je Hiblerov toplinski omotač. 
            pijanstva)                     Pijte topla, zaslađena, bezalkoholna pića.
                                               Unutrašnje zagrijavanje moguće je disanjem usta na usta ili
                                               davanjem kisika (40-42 °C) maskom.
33        Otkaz mišića                Provjeravati puls i disanje. Ograničiti bilo kakvu aktivnost. Leći s
                                               lagano podignutim nogama.
 
32                             DRHTANJE PRESTAJE. KLONULOST. HITNA HOSPITALIZACIJA!
 
31        Donekle pri svijesti        Ne davati hranu ili tekućinu. Provjeravati prohodnost dišnih
                                               puteva. Disanje kroz masku se može tolerirati. Svaka 2 sata
                                               okrenite osobu kako bi zaštitili kožu.
30        Bez svijesti                   Nema reakcije na bolne podražaje. Provjeravajte puls i disanje.
29        Slab puls i disanje         Lagano davanje usta-na-usta umjetnog disanja, u ritmu bolesnika
                                               (može biti vrlo sporo). Postojanje i minimalnog disanja od samo 
                                               2-3 udisaja u minuti isključuje potrebu oživljavanja.
28        Prestanak rada             Započnite s reanimacijom davanjem umjetnog disanja
            Srca i disanja               usta-na-usta te masažom srca. Laganiji ritam od 6-12 udisaja
                                               po minuti, te 40-60 pritisaka u minuti je dovoljan.
  Nastavite postupak koliko god možete!   

 28 niže NEMA ZNAKOVA ŽIVOTA. BOLESNIK JE HLADAN. NE ODUSTAJTE OD REANIMACIJE. 
               
 
Pri oživljavanju pothlađene osobe treba biti uporniji nego inače, jer vrijedi pravilo da
„pothlađeni bolesnik nije mrtav dok nije topao i mrtav“!

 

Što učiniti?

Liječenje počinje odmah! Treba ukloniti svu mokru odjeću, pasivno zagrijati žrtvu i maknuti je iz hladne okoline. Obratiti pozornost na eventualne dodatne ozljede i što prije ju prevesti do medicinske ustanove. Dok traje prijevoz do najbliže zdravstvene ustanove ili dok se čeka na medicinku pomoć, poželjno je unesrećenog zamotati cijeloga (uključujući i glavu osim lica) u toplu deku. Uvijek pružiti mjere oživljavanja ako je potrebno – nakon provjere dišnog puta, disanja i pulsa pristupiti oslobađanju dišnog puta, umjetnom disanju i masaži srca. 

Nikakvo brzo i naglo zagrijavanje ne dolazi u obzir i u tim trenucima nije ni korisno, štoviše već je štetno! Ako je unesrećenik pri svijesti treba mu ponuditi mlaki islatki napitak, ili davati žlicu po žlicu tople juhe, ali nikada ALKOHOL!

 

Hiblerov Toplinski omotač

Bolesnika položite na raširene deke, ako je moguće vunene. Ispod tijela unesrećenog treba postaviti aluminijsku ili plastičnu foliju ili nešto sličnih svojstava . Složeni ručnik ili plahtu namočite u vruću vodu ne topliju od 70°C, položite ručnike na prsni koš i trbuh bolesnika i zamotajte spomenutom folijom. Ruke ostavite izvan folije. Nakon svega umotajte čitavo tijelo dekama tako da samo lice ostane otkriveno. Namočeni ručnik ili plahtu mijenjajte svakih sat vremena.

 

Reanimacija i umjetno disanje

 Provodi se ukoliko je osoba bez svijesti i ne diše, a može se provoditi kao "umjetno disanje usta na usta ili usta na nos" (kod male djece "usta na nos i usta"). Slijedite opisane korake:

1.     Unesrećenog staviti na leđa
2.     Umjetno disanje usta na usta počinje polaganjem dlana jedne
ruke na čelo unesrećenog , čime se glava održava zabačena
prema natrag, dok se nosnice drže zatvorene laganim pritiskom
palca i kažiprsta iste ruke; na taj se način sprečava «bijeg»
upuhnutog zraka iz usta u okolinu.
3.     Spasilac duboko udahne, priljubi usne čvrsto na usta unesrećenog i brzo upuhuje zrak
3-4 puta, cijelo vrijeme gledate podizanje prsnog koša. Ako se prsni koš ne podiže
niti spušta, a spasilac osjeća otpor pri upuhivanju  zraka, treba okrenuti glavu u stranu
(ne kod sumnje na povredu kralježnice)  i prstima provjeriti da li je neko strano
tijelo u ustima.
4.     Nakon upuhivanja, odmaknite se kako bi unesrećeni mogao pasivno izdahnuti.
Provjerite puls na vratnoj arteriji. Opet pokušati upuhati zrak i to 12-15,
a kod djece 20 puta u minuti, ako nije došlo do pojave pulsa.
5.     Kad se pojavi puls i spontano disanje, osobu stavite u bočni položaj.

 

Postoje brojne predostrožnosti koje treba poduzeti kako bi se izbjeglo dovođenje u stanje u kojem tjelesna temperatura padne do opasno niskih vrijednosti.
1.     Obući toplu odjeću. Tjelesna se temperatura bolje "čuva" ako se oblačimo u slojevima
lagane odjeće nego kada na sebe stavimo samo jedan sloj debele odjeće.
2.     Nositi pokrivalo za glavu, jer se time ne gubi toplina glave. Posebno su djeca
predisponirana gubitku topline na taj način.
3.     Kretati se. Ako se sjedi kroz duže vrijeme u hladnom prostoru stanje se znatno brže
pogoršava nego prilikom umjerenog kretanja.
4.     Pojesti barem jedan topli obrok tijekom dana.
5.     Piti tople napitke tijekom dana, a tijekom hladnih noći uputno je držati termos bocu s toplim čajem blizu timuna, kako bi se u slučaju potrebe što prije organizam mogao ugrijati.
6.     Upotrebljavati pamučnu posteljinu i vunene deke.
7.     Nošenje prsluka za spašavanje nije sramota za dugih hladnih noći, a odlično štiti prsni koš.
1.     Pripremiti se za slučaj nesreće.

 

 

 

 

 

Template Design free joomla templates

park1940300
park2940300
park4940300
park5940300