Ozljede hladnoćom - promrzline

Ova vrsta povreda je rjeđa od povreda izazvanih visokom temperaturom. Osim niske temperature važni su i drugi faktori za nastanak promrzlina i općeg smrzavanja kao što su vlaga, vjetar, nedostatak odjeće i obuće, glad, umor, iscrpljenost, alkoholizirano stanje i sl. Određene izvanredne situacije, kao sto su nesreće pri alpinističkim ekspedicijama, pogoduju nastanku promrzlina.

Promrzline se dijele na lokalne promrzline pojedinih dijelova tijela i opće smrzavanje cijelog organizma. Promrzline (ozebline) su lokalna akutna oštećenja kože i potkožnog tkiva uzrokovane hladnoćom. Oštećenja nastaju nakon dužeg izlaganja ekstremnoj hladnoći. Iako lokalna oštećenja tkiva mogu nastati i pri temperaturi iznad nule, pojava promrzlina dolazi u obzir samo u slučajevima kada je temperatura okoline ispod °C. Najčešće su zahvaćeni periferni dijelovi tijela: nos, uši, prsti, ruke, stopala. 

Početne promjene očituju se na koži tvrdoćom, bolom, otečenošću, bljedilom, kasnije crvenilom i plavkastom bojom. Zahvaćeno područje obično je manje osjetljivo na dodir, iako može biti prisutna jaka bol. Nagli prestanak osjećaja hladnoće pouzdan je znak početka procesa smrzavanja. U početku reverzibilna oštećenja prelaze u ireverzibilna oštećenja. Brzina razvoja i težina promrzline ovise prvenstveno o stupnju hladnoće i trajanju izloženosti, premda postoje i drugi faktori koji mogu bitno utjecati na ishod: opće stanje periferne cirkulacije, stupanj vlažnosti, vjetar, itd.

Svi ovi faktori utječu na to da li će promrzlina biti površinska ili duboka. Kod površinskih promrzlina javljaju se nakon više sati (čak i nakon 2 dana), mjehuri ispunjeni bistrom tekućinom. Duboke promrzline zahvaćaju potkožno tkivo, ponekad mišiće, tetive i kosti. Na površini se javljaju mjehuri ispunjeni krvavom tekućinom. Neliječena promrzlina uglavnom završava infekcijom i gangrenom.

Slično kao kod opeklina, i kod promrzlina postoje četiri stupnja ozljeda. 

 

Prvi stupanj      Koža je ljubičastocrvene boje, otečena. Javljaju se jaki bolovi i jak svrab.
Kada ozljede ozdrave, ostaje još dugo godina pojačana osetljivost na
hladnoću i brzo promrzavanje. Ovakve ozljede se vide na nogama i rukama
pri promjeni vremena, a naročito brzo se ispoljavaju preko zime.
Drugi stupanj    Pored crvenila i otoka, na koži se pojavljuju i plikovi - mjehuri,
koji sadrže potpuno bistru tekućinu.
Treći stupanj     Dolazi do izumiranja kože i potkožnog tkiva, koje je potpuno blijedo i neosjetljivo.
Ako ima mjehura, oni su ispunjeni krvavim sadržajem.
Četvrti stupanj  Ovde dolazi do potpunog izumiranja smrznutih dijelova kože, potkožnog tkiva,
mišića i kostiju. Dolazi do vlažne ili suve gangrene.

Često je s promrzlinama povezano i opće podhlađenje organizma (hipotermija). Zbog toga treba kod osobe sa promrzlinama provjeriti ne radi li se istovremeno i o hipotermiji, i prvo zbrinuti znakove opće pothlađenosti. Pri tretmanu promrzlina bitni su veličina smrznute površine i dubina oštećenog tkiva.

 

Prva pomoć
  1. Ozlijeđenog, prema mogućnostima, prenijeti u toplu prostoriju, skinuti vlažnu odjeću kao i sve što steže (čarape, čizme, cipele, rukavice, prsten…) Svakom bolesniku sa promrzlinama treba izmjeriti unutarnju tjelesnu temperaturu i po potrebi primijeniti odgovarajuće postupke. Mjehuri se ne smiju otvarati, samo se pokriju sterilnom gazom. Prsti na rukama i nogama drže se odvojeni umetnutom mekanom i suhom tkaninom.
  2.  Ako je dostupna medicinska pomoć, bolje je na zahvaćena područja staviti suhu sterilnu gazu (prste na rukama i nogama potrebno je odvojiti umetnutom mekanom i suhom tkaninom). Smrznuti ekstremiteti moraju se imobilizirati, te ozljeđenog transportirati u medicinsku ustanovu.
  3.  Ako medicinska pomoć nije dostupna, možete dati prvu pomoć ugrijavanjem promrzline. Promrzline se ne smiju naglo ugrijavati stavljanjem u toplu vodu ili pokrivati termoforima. Da bi se spriječila pojava lokalnih mehanizama destrukcije, koji se maksimalno razvijaju za vrijeme naglog ugrijavanja, prije tretiranja lokalne ozljede toplinom valja provesti ugrijavanje unutrašnjosti tijela (unošenje bolesnika u toplu prostoriju i davanje toplih napitaka). Nakon podizanja unutarnje temperature valja započeti ugrijavanje smrznutih dijelova tijela u vodi početne temperature 10 do 15°C. Temperatura vode postupno se povećava, svakih 5 minuta za 5°C, do maksimalne temperature od 40°C. Trljanje smrznutog dijela tijela snijegom ili rukama, ili izlaganje izravnom izvoru topline je zabranjeno jer takav postupak redovito uzrokuje još veća oštećenja i stvara povoljne uvjete za infekciju. Smrznuti dio tijela osuši se lagano da se koža ne bi oštetila. Smrznuto mjesto se previje sterilnom gazom i ne smije se mazati mastima ni posipati prašcima. Ukoliko postoje mjehuri ne smiju se punktirati. Preporuča se za vrijeme ugrijavanja dati lijekovi protiv bolova, obzirom na to što je ugrijavanje promrzlina veoma bolno. Površno lokalno ohlađenje uglavnom se uspješno rješava ugrijavanjem vlastitom toplinom tijela, ili toplinom tijela spasioca (ruke u pazušni predjel, rukavice, tople, suhe čarape, itd.).
  4.  Smrznuti dijelovi tijela moraju potpuno mirovati (imobilizacija priručnim ili standardnim sredstvima). Prije imobilizacije smrznuti dio mora se omotati mekanom, po mogućnosti vunenom tkaninom. Promrzli dijelovi ne omataju se zavojem niti se smiju navlačiti čarape koje stežu. Fiksacija uz imobilizacijsko sredstvo mora biti labava. Smrznuti donji ekstremiteti moraju biti u povišenom položaju, a položaj ozlijeđenog je ležeći.
  5.  Ponovno smrzavanje odmrznutih dijelova tijela može uzrokovati još veća oštećenja nego prvobitna promrzlina. Ako se ponovno smrzavanje nikako ne može spriječiti, bolje je prostupak ugrijavanja odgoditi dok se ne osigura topla prostorija.
  6.  Ako su promrzline opsežne, dajte bolesniku tople, zašećerene napitke da bi nadomjestili izgubljenu tekućinu.

 Ne smije se:

  • Ugrijavati smrznute dijelove tijela ako ih ne možete održavati toplim. Ponovno smrzavanje može prouzročiti još veća oštećenja.
  • Za ugrijavanje promrzlina koristiti direktne suhe izvore topline (kao što je radijator, grijalica, termofor, fen). Direktna toplina može uzrokovati oštećenje tkiva.
  • Trljati ili masirati smrznute dijelove tijela.
  • Otvarati mjehure na smrznutim dijelovima tijela.
  • Ozlijeđenima davati cigarete ili alkoholna pića za vrijeme procesa oporavka jer i jedno i drugo može utjecati na cirkulaciju. Alkohol širi krvne žile i time pospješuje gubitak topline iz organizma. Nikotin pospješuje skupljanje perifernih krvnih žila što povećava opasnost od smrzavanja.
  • Davati unesrećenom kofein jer izaziva gubitak vode iz organizma.
  • Prisiljavati unesrećenog da se kreće niti ga treba micati. Svaki nagli pokret mogao bi biti štetan.

SVE OSOBE KOJE SE BAVE AKTIVNOSTIMA U PRIRODI OBAVEZNO TREBAJU PRATITI VREMENSKU PROGNOZU PRIJE KRETANJA U PRIRODU I PRIPREMITI SE ZA SLUČAJ NESREĆE!

 

 

 

Template Design free joomla templates

park1940300
park2940300
park4940300
park5940300