Voda u tijelu - dehidracija

Ljudsko tijelo sastoji se od oko 70% vode, ( 90% krvi i 85% mozga je voda, čak i kosti sadrže 30% vode). Voda je glavni pokretač izmjene tvari u organizmu koja se obavlja kolanjem krvi od srca do pluća i bubrega.

Bez vode čovjek ne može izdržati duže od 4 dana. Dovoljna količina vode znači i normalnu gustoću krvi, normalni krvni tlak, normalni dotok kisika do mozga, mišića i ostalih organa. Smanjenjem količine vode u organizmu smanjuje se i izlučivanje otpadnih tvari iz tijela. Jednako tako, organizmu su potrebni i elektroliti prisutni u tjelesnim tekućinama i stanicama. Gubitkom veće količine vode i elektrolita iz tijela dolazi do dehidracije organizma.

Nažalost, mehanizam za žeđ ne govori nam na vrijeme da trebamo nadoknaditi tekućinu. Osjećaj žeđi označava početak dehidracije pa su ljudi koji obično piju malo tekućine izloženi dugotrajnom riziku od bolesti bubrega, poremećaja mentalnih funkcija, probavnog sustava i čak problema sa srcem. Intenzivna žeđ je znak da je dehidracija već uzela maha!

Tijelo gubi tekućinu mokraćom, fekalijama, disanjem i znojenjem, što u normalnim uvjetima iznosi do 2,5 litre dnevno. U stanju povećane tjelesne temperature (hipertermije) znojenjem se mogu izgubiti i do 3 litre vode na dan. Ukoliko taj gubitak ne nadoknadimo, vrlo je vjerojatno da ćemo dehidrirati. Utvrđeno je da gubitak samo desetine ukupne vode prisutne u tijelu ima kao posljedicu nemogućnost stajanja i hodanja.

Simptomi dehidracije

Na samom početku dehidracije najčešće nisu prisutni nikakvi simptomi, ali se mogu javiti suhoća u ustima i žeđ. U sljedećem stupnju javljaju se suhoća i povišena temperatura kože, umor, vrtoglavica, grčenje u nogama i rukama. Pretpostavka da su suha usta signal koji pokazuje da je tijelu potrebna voda je nepotpuna i zbunjujuća. Suha usta su jedan od posljednjih signala dehidracije, do trenutka kada suha usta pokazuju na pomanjkanje vode u tijelu, mnoge tjelesne funkcije koje zahtijevaju vodu u tijelu su se smanjile. U suhim ustima također se javlja pljuvačka, bez obzira na to da li tijelu nedostaje vode. Dugotrajna dehidracija stvara mnoge strukturalne promjene u tijelu. Zapravo pomanjkanje vode pospješuje starenje - preko smanjene djelotvornosti enzima. Najznačajnija i najgora posljedica dehidracije je gubitak esencijalnih aminokiselina koje tijelo koristi za izgradnju neurotransmitera. Od dovoljne opskrbe vodom ovisi učinkovitost brojnih bjelančevina i enzima u tijelu.

Kako se dehidracija povećava, javljaju se:

  • crvenilo lica
  • smanjena proizvodnja urina
  • urin tamnožute boje
  • udubljenost očiju
  • izostanak suza
  • mučnina i povraćanje
  • ubrzani rad srca
  • ubrzano plitko disanje
  • razdražljivost.

U teškim slučajevima, dehidracija može dovesti i do smrti.

Spriječite dehidraciju

Kako bismo spriječili dehidraciju, potrebno je unositi vodu prije nego osjetimo žeđ. Dobro je imati na umu:

  • Unosite najmanje 2 litre vode na dan i kad ne osjećate žeđ. Otprilike je potrebno 2 decilitra vode na 8 kg težine.
  • Vodu je potrebno piti odmah po ustajanju, najmanje dvije čaše za pomoć uklanjanju otrova iz tijela.
  • Sportski napici često se lakše piju od čiste vode jer su aromatizirani, ali izbjegavajte one s puno šećera,jer umjesto da ju gase, oni izazivaju žeđ.
  • Izbjegavajte napitke s kofeinom i alkohol jer sadrže tvari koje izazivaju dehidraciju.
  • Gazirani napici izazivaju osjećaj punoće pa mogu spriječiti adekvatnu konzumaciju vode.
  • Konzumirajte što više voća i povrća, a izbjegavajte tešku i masnu hranu.
  • Vodu treba piti otprilike pola sata prije obroka, naročito oni koji pate od problema s probavom.
  • Vodu treba piti i dva i pol sata poslije obroka, za prevenciju dehidracije zbog potrošnje vode kod probave. Ne treba piti za vrijeme obroka kako ne bi došlo do razrjeđivanja želučanih sokova koji razgrađuju hranu.
  • Pijte dovoljne količine vode 24 sata prije težeg fizičkog napora ili natjecanja da je bude dovoljno za stvaranje znoja.
  • Popijte oko 0,5 litre izotonične tekućine 2 sata prije treninga ili natjecanja.
  • Ako trening traje dulje od 60 minuta, tekućina mora sadržavati ugljikohidrate u količini 30 - 60 grama/sat. Takva tekućina treba sadržavati i elektrolite.
  • Vodu treba piti i uvijek kada osjetite žeđ.

Tijekom ljetnih mjeseci, kada vladaju nepodnošljive vrućine, preporuča se unositi najmanje čašu i pol vode svakih pola sata. Ako se bavite sportskim aktivnostima, potrebno je unijeti čašu i pol vode 20 do 30 minuta i prije vježbanja. Rješenje je piti tekućinu u malim količinama tijekom cijeloga dana. Najbolje je vodu držati nadohvat ruke, čime ćemo potaknuti refleksno pijenje. Sezonske ljetne namirnice sadrže 80-95% vode (lubenice, dinje, marelice, rajčice, krastavci...).

Djeca nemaju dovoljno razvijen osjet za žeđ. Što je dijete mlađe, to su metabolički procesi brži, pa dijete dnevno treba unijeti vodu u količini otprilike 10-15% njegove tjelesne mase. Kod starijih osoba mehanizam osjećaja za žeđ smanjuje se s godinama. Simptomi dehidriranosti brzo se pojavljuju, pa prije nego što se javi osjećaj žeđi, treba redovito piti vodu, hladne i tople napitke i konzumirati juhe.

Izloženost kompjutorima (elektromagnetnom zračenju) također značajno umanjuje osjećaj žeđi, tako da oslanjanje isključivo na osjećaj žeđi može dovesti do kronične dehidriranosti.

Za svaki stupanj povišenja tjelesne temperature, treba dodatno unijeti 10 grama vode po kilogramu tjelesne mase.

Nadoknada tekućine tijekom fizičkih napora

Nagon za pijenjem tekućine (žeđ) nije toliko jak kao nagon za jelom (glad), ali je svakako znatno važniji. Prema tome, obrok se može i preskočiti, ali rehidracija - nikako! Treba reći da se žeđ javlja kada postoji evidentna dehidracija, pa ako želimo pomoći, moramo tekućinu osigurati prije nego se pojavi žeđ.

Računica je sljedeća; ako se trenira srednjim intenzitetom u umjerenim klimatskim uvjetima, može se izgubiti 1-2 litre znoja na sat. To znači da osoba prosječne težine 75 kg može glatko izgubiti oko 2% ukupne tjelesne mase. Ako je intenzitet treninga veći a klimatski uvjeti lošiji, gubitak se naglo povećava. Treba spomenuti da na potrebe za vodom utječu temperatura i vlažnost zraka, nadmorska visina, intenzitet fizičke aktivnosti, bolesno stanje s povišenom temperaturom i drugi čimbenici.

Jedna čaša ne može fizički riješiti problem jer je rehidracija tijela proces koji traje. Organizam mora tekućinu "prihvatiti" i zadržati, a za to treba vrijeme.Voda je vezana uz potrošnju energije pa se može reći ovako: što je potrošnja energije veća, potrebno je više vode! Toplina je nusproizvod produkcije energije, te se višak nagomilane topline mora odvesti iz tijela, a to se postiže znojenjem. Isparavanjem znoja najveći dio topline zaista odlazi van i tako hladi tijelo. Premda znoj odvodi toplinu, količina znoja kod svakog čovjeka nije ista, tj. nema svatko istu sposobnost znojenja. Netko određenom aktivnosti u trajanju od sat vremena izluči litru, a netko litru i pol znoja na sat. Izgubljeni znoj treba svakako zamijeniti u potpunosti.

Prihvaćeno je pravilo da 1-1,5ml vode/kcal mogu pokriti temeljne potrebe, tj. da ne dođe do dehidracije. Što to praktično znači? To znači da sportaš koji dnevno potroši 5.000 kcal (kao primjerice biciklisti) mora uzeti 5 litara tekućine! Naravno, pod pojmom "tekućine" ide sve, pa čak i juhe, uz sokove, mineralnu vodu, vodu i čajeve. Količinski gledano, izgubljeni znoj treba obvezatno nadomjestiti, što znači da morate znati koliko ste znoja izgubili. Kako sportaš može znati da je "kratak" u vodi i da mu se sprema dehidracija? Ako se izvaže prije i poslije treninga, točno zna koliki su gubici.

SOL

Uz pijenje vode je vrlo važna i količina soli koju pojedemo. Voda, sol i kalij zajedno održavaju količinu vode u tijelu. Voda mora doći do unutrašnjosti stanica, da očisti i pomogne izmjenu tvari u stanicama. Kada voda dođe u stanicu veže se za kalij iz stanice i razmjerna je količini kalija koji se u stanici nalazi. Svakodnevna prehrana obiluje kalijem u njegovom prirodnom obliku i nalazi se u povrću i voću, ali nema toliko prirodnih izvora soli. Zato moramo dodavati sol u našu prehranu. Sol je nužna za održavanje mišićne napetosti i snage. Kod nekih ljudi pijenje velike količine vode uz premalo soli prouzrokuje povišenje krvnog tlaka. Razlog za to je jednostavan: uz premalo soli voda se ne zadržava u krvnom toku dovoljno dugo da bi opskrbila stanice.

Sol se ne uzima bez vode

Ravnoteža odnosa soli i vode u tijelu je neophodna za dobro zdravlje.

  • Sol je nužna za proizvodnju elektrolita u svim tjelesnim stanicama.
  • Sol je neophodna za sve komunikacijske i informacijske procese u živčanim stranicama.
  • Sol je ključna za sprečavanje grčenja mišića.
  • Sol pomaže izlučivanje sluzi iz pluća , te pročišćavanju začepljenog nosa i sinusa.
  • Sol sprečava zakrčenje krvnih žila i pojavu proširenih kapilara i vena.
  • Sol je apsolutno nužna za izgradnju koštane srži (osteoporoza je znak da je u tijelo premalo i vode i soli).
  • Sol je neophodna za izlučivanje prekomjerne kiselosti iz stanica. Ako u tijelu nema dovoljno soli, tijelo postaje kiselo. Kisela stanja tijela pogoduju upalama i različitim oblicima razgradnje.
  • Sol pomaže bubrezima da se oslobode kiselosti i toksične tvari izluče u urin.
  • Sol je neophodna kod iscjeljivanja osjetilnih i psihičkih poremećaja.

Template Design free joomla templates

park1940300
park2940300
park4940300
park5940300